50 godina Pučkog otvorenog učilišta
Proteklih 50 godina Sveučilište je bilježilo mnogobrojne aktivnosti u obrazovanju odraslih i kulturi, ali treba podsjetiti da je tijekom povijesti Sveučilište doživljavalo raznovrsna ustrojstva. Od 1959. godine kada je osnovano kao prosvjetna ustanova i dugi niz godina bilo je žarište provođenja programa obrazovanja odraslih i političkog obrazovanja te programa prosvjećivanja i kinoprikazivačke djelatnost te je djelovalo kao prosvjetna ustanova; 70-ih postaje radna organizacija, a već 1972. godine Sveučilištu se pripaja Gimnazija Ivanić-Grad i Radio stanica. U narednom razdoblju djeluje kao složena organizacija udruženog rada sa organizacijama: Gimnazija, čija je direktorica Vesna Jovanović, prof., Informativni centar (radio stanica i novine) čiji je direktor Božidar Ahil i Centar za obrazovanje i kulturu sa zajedničkim službama, a direktor je Berislav Kezele. Glavni direktor u to vrijeme ovakve radne organizacije je Marijan Kroupa, prof. Bilo je zaposleno 48 radnika. Ovakva organizacija ostaje do 1980. godine kada se nabrojane organizacije pretvaraju u samostalne radne organizacije.
Iz bogate i raznovrsne povijesti Sveučilišta naglašavamo da je Sveučilište bilo glavni pokretač svih kulturnih i javnih događanja, ali i inicijator novih institucija. Tako je 1970. godine osnovana i započela radom Radio stanica Ivanić-Grad i izašao prvi broj lista «6. svibanj». Osnovana je i radi do 1978. i Auto škola kroz koju je u razdoblju od 10 godina obučeno 1650 kandidata A i B kategorije ili prosječno 165 kandidata godišnje.
1962. godine došlo je do promjene naziva u Narodno sveučilište i spajanja sa Sveučilištem iz Križa, a na osnovu novog teritorijanog ustrojstva općina. Od 1962. do 1967. godine u Križu djeluje Centar za kulturu i obrazovanje s knjižnicom i kinom kao sastavni dio Sveučilišta.
1967. godine osnovana je Glazbena škola Milka Trnina koja danas obilježava 42 godine postojanja i razvila se u kvalitetnu umjetničku školu na širem prostoru u kojem se djeca obrazuju na osam instrumenata, a škola ima stotinu učenika. Tijekom godina škola je radila u otežanim prostornim uvjetima, a sada je većim dijelom smještena u prostoru «stare škole». Škola jezika u POU bilježi 27. obljetnicu kontinuiranog rada, a engleski, talijanski i njemački završilo je gotovo 2000 polaznika, uglavnom mladih. Kino-prikazivačka djelatnost, jedna od najstarijih još uvijek radi, iako u vrlo otežanim uvjetima. Kino Ivanić i Križ još aktivno rade iako je u Hrvatskoj većina kina u manjim sredinama zatvorena. Verificirana osnovana škola za obrazovanje odraslih, jedanaest verificiranih programa za obrazovanje odraslih stalna su prilika za cjeloživotno učenje naših sugrađana. Naše aktivnosti od likovne scene – galerije POU Ivanić Grad, ustanovljene 1983. godine, omogućile su upoznavanje sa najistaknutijim hrvatskim likovnim umjetnicima.
Tijekom pedeset godina održano je niz književnih i znanstvenih tribina od kojih je važno istaknuti Kulturu dijaloga od 1994. do 2002. godine koja je ugostila najvažnije intelektualce Hrvatske i šire i postala jedna od najuvaženijih u Hrvatskoj, istovremeno uz Književni petak u Gradskoj knjižnici u Zagrebu, o čemu svjedoče brojni intelektualci (pisci, umjetnici, sociolozi, psiholozi, povjesničari) iz zemlje i inozemstva, a koju je vodio dr. Žarko Paić. Kulturu dijaloga 2002. godine nadomjestila je Prva srijeda u mjesecu koja je također suživjela i omogućila susrete sa velikim brojem suvremenih kulturnih i književnih djelatnika. Tribinu je u početku vodio Jadranko Bitenc, a kasnije njegovu ulogu preuzima Senka Kušar Bisić. Od 2004. godine sustavno se održava tribina Deželićevi dani koja je tijekom godina također omogućila susrete sa najistaknutijim suvremenim književnicima, a vodi je Senka Kušar Bisić. Politička tribina Kamo ide Hrvatska koju je od 1993.-1997. vodila Palma Klun-Posavec bila je jedna od najotvorenijih tribina u Hrvatskoj, a na njoj su govorile poznate javne i političke osobe u Hrvatskoj. Koncertno – scenska aktivnost u POU, kao i kazališna scena od 1983. godine razvila je širok spektar događanja, posebno koncertnu scenu ozbiljne glazbe u okviru koje su nastupili najugledniji glazbenici iz zemlje i inozemstva, a posebno je zaživio projekt Glazbeni prsten Zagrebačke županije ustanovljen 2003. Kazališna scena u proteklom razdoblju omogućila je nastupe i gostovanja uglednih kazališta i kazališnih družina iz Zagreba i približila tu djelatnost građanima ivanićgradskog prostora. POU sustavno je radilo na istraživanju kulturne baštine, pokretne i nepokretne i bio inicijator stvaranja prvog registra spomenika kulture, tiskanja nekoliko važnih povijesnih dokumenata i knjiga, a posebno razvilo djelatnost na istraživanju znamenitih građana ivanićgradskog područja. Jedan od izuzetno važnih projekata POU svakako je TVRĐA - časopis za književnost, umjetnost i znanost kao novi izdavački, kulturološki projekt na hrvatskoj kulturnoj sceni.
Časopis TVRĐA koji je izašao 2000.godine uz pomoć grada Ivanić Grada i Ministarstva kulture postao je jedan od najzanimljivijih časopisa u Hrvatskoj što potvrđuje čitav niz kritičkih osvrta i veliki interes medija. Predstavljen je u većem broju gradova u Hrvatskoj, a predstavljen je i na sajmovima u Zagrebu i Puli.
Časopis je objavio mnoštvo tekstova hrvatskih i inozemnih autora : filozofa, književnika, znanstvenika, kritičara.
Izdavačka djelatnost POU bazirala se na prije svega ograničenim financijskim sredstvima, ali i pored toga u proteklih pedeset godina tiskali smo prvu knjigu o povijesti Ivanić Grada – Prošlost i baština (1978) u povodu 100. obljetnice knjižnice, pretisak knjige J. Kundeka Želja starinske horvatske kraljice (1997.), Zbornik o Gjuri Stjepanu Dežaliću (2000.), Novu hrvatsu kuharicu Đure Stjepana Dežalića (2005.), Povijest Križa i okolice uz 100. obljetnice knjižnice u Križu (1984.), Svojom stazom Josipa Badalića ( 1984.), slikovnice Bučice (2006.), Kulutni pregled – tri publikacije o povijest POU, a sudjelovali smo i u pripremi kapitalnog izdanja 900 godina Ivanicha.
Istaknuto mjesto u zaštiti kulturne zaštite pripada projektu Lan i tkanje započeto 1997. godine na inicijativu Lady Jadranke Njerš Beresford – Pierse iz Londona. Ovaj projekt snažno je zaživio na ivanićgradskom području i postao sinonim u Hrvatskoj za obnovu starih obrta i vještina i inicijator mnogih aktivnosti diljem Hrvatske, a medijski je izuzetno pridonio kulturnoj i turističkoj promidžbi Ivanić-Grada.
Kulturni projekti kao Grafička radionica u suradnji sa Akademijom likovnih umjetnosti iz Zagreba od 2005. godine pod stručnim vodstvom prof. Nevenke Arbanas postala je primjer kvalitetne i stručne suradnje u širenju likovne umjetnosti i njenog približavanja zainteresiranima, posebice đacima ivanićgradskog područja.
Program Svečanosti Milke Trnine koji traje od 2004. godine, a kroz suvremeni glazbeni i scenski izraz okuplja ugledne umjetnike na štovanju lika i djela Milke Trnine, Smotra muških vokalnih skupina koja traje od 2003. godine i njeguje izvornu narodnu glazbu i okuplja muške vokalne grupe iz cijele Hrvatske neki su od stalnih projekata u POU Ivanić Grad.
Kreativne radionice kao tečajevi tkanja na tkalačkom stanu, keramike, lončarstva, grafičkih tehnika, patchwork, uskršnjie i božične radionice, lutkarske, radionice kreativnog izražavanja i sl. usmjerene su zadovoljavanju kulturnih potreba lokalne zajednice.
POU Ivanić Grad potaknulo je, a istovremeno i organiziralo čitav niz kulturnih događanja na ivanićgradskom prostoru kao ZIMODAR , Dječji fašnik, Fašnik za umirovljenike i povratak fašničkoj tradiciji, Lipanj u Ivaniću, Božić u Ivaniću, Turističke i obrtničke sajmove, Međužupanijsku izložbu tekstilog rukotvorstva, susrete muzičkih škola na razini Zagrebačke županije, obilježavanje Deželićevih i Basaričekovih dana, izložbe cvijeća, koji su prerasli okvire POU i postali gradski i turistički projekti.
Ne može se zaboraviti da je upravo u trenutku najveće afirmacije naše ustanove u nacionalnim okvirima (pa i izvan njih), Hrvatska proživljavala svoje dramatične trenutke. Narodno sveučilište Ivanić-Grad za vrijeme domovinskoga rata i agresije na Bosnu i Hercegovinu nije se bavilo samo "uzvišenim" umjetnostima. U tom razdoblju mnoštvo kulturnih akcija imalo je dobrotvorni karakter, a upravo je iz okrilja ove ustanove iniciran rad Humanitarne udruge Dobro je činiti dobro pod voditeljstvom Palme Klun-Posavec, koja je uz pomoć umjetnika i znanstvenika zdušno pomagala zbrinjavanje prognanika ( djece i starijih osoba ), dopremu humanitarne pomoći i organiziranje svih oblika kulturnih aktivnosti u cilju skrbi za one kojima je to bilo najpotrebnije.
Pučko otvoreno učilište tijekom 50 godina najveći dio vremena smješteno je u u sadašnjem Domu kulture otvorenom 1965. godine. Dom kulture je u to vrijeme bio jedan od najmodernijih i arhitektonski atraktivnijih domova kulture u Hrvatskoj, građen od 1959. godine sredstvima samodoprinosa građana i uz pomoć radne organizacije Naftaplin, Republičkog sekretarijata za prosvjetu i Republičkog odbora za unapređivanje kinematografije. Izgradnjom Doma kulture riješen je dugogodišnji problem poslovnog prostora sveučilišta. Postojeći Dom kulture ili Sokolana u kojem je do tada djelovalo sveučilište spada u zaštićenu spomeničku baštinu jer ga je projektirao arhitekt Aleksandar Freudenreich, jedan od najznačajniijih hrvatskih arhitekata prve polovine 20. stoljeća.
Današnji Dom kulture kao središnji kulturni prostor jest reprezentativna zgrada Grada Ivanić-Grada koja je značajno obnovljena u razdoblju 1999.-2003. uz potporu Grada Ivanić-Grada i Ministarstva kulture. U obnavljanje Doma kulture uloženo je 4.500.000 kuna. Nadogradnojm krova, zatvorenim atrijem, adaptacijom unutrašnjeg prostora, potpunom izmjenom stolarije, novom fasadom, uređenjem Male dvorane te uređenjem trga ispred Doma kulture stvoreni su preduvjeti za rad Knjižnice (odjela za odrasle i dječjeg odjela) i čitaonice te ostalih kulturnih sadržaja. Potrebno je spomenuti da je uređenje doma (od idejnih projekata do građevinske dozvole) nesebično pomagao tadašnji gradonačelnik grada Ivanić-Grada Krunoslav Orešković, a od 2000. godine sustavno pomaže Boris Kovačić, gradonačelnik.
Centar za kulturu i obrazovanje Križ kao sastavni dio Sveučilišta djelovao je u Domu kulture, a veća adaptacija Doma zabilježena je 1984. godine u povodu obilježavanja 100. obljetnice knjižnice. Tada je sanirano krovište, uređena kino-dvorana, nadograđen garderobni i sanitarni prostor. Ovaj projekt financirala je tadašnja općina Ivanić-Grad, a predsjednik organizacijskog odbora bio je Ivan Sokolić. 1994. godine uz program obilježavanja 900. obljetnice Otoka Ivanicha knjižnica u Križu uselila je u novouređen prostor Doma kulture i konačno dobila prostorne uvjete za kvalitetniji rad. Značajnu ulogu u cjelokupnom programu uređenja i proslave imao je Ante Todorić, predsjednik Odbora za obilježavanje 900. obljetnice Otoka Ivanicha.
Pučko otvoreno učilište sustavno je obilježavalo lik i djelo operne umjetnice Milke Trnine rođene u Vezišću. 1983. godine uz 120. obljetnicu rođenja sredstvima općine Ivanić-Grad uređen je i nadograđen Društveni dom u Vezišću koji od tada nosi ime Milke Trnine. Posebno se u ovom programu angažirao Milorad Stefanović, tajnik Skupštine općine i predsjednik Odbora za obilježavanje djela Milke Trnine. Kulturni događaj svakako je koncert proslavljenog ansambla Zagrebačkih solista, dobitnika Republičke nagrade Milka Trnina u Vezišću, kojem je nazočio prof. dr. Milivoj Solar, tadašnji «ministar za kulturu» Republike Hrvatske te Neda Ritz, zamjenica ministra. Od 1973. pa sve do 1997. godine Sveučilište je organiziralo krajem prosinca svečani koncert dobitnika državne nagrade Milka Trnina u rodnom Vezišću te od 1974. ustanovilo i organiziralo Lipanjske susrete Milka Trnina.
Pučko otvoreno učilište Ivanić-Grad u proteklih je pedeset godina kao kulturno-obrazovna ustanova izrasla u nezaobilazno središte kulturnoga života lokalne zajednice i regije, a nije pretjerano kazati da i na nacionalnoj razini ima svoje mjesto. Za to su zacijelo zaslužni i ravnatelji koji su svojim angažmanom – vizijama, projektima i akcijama – ostavili neizbrisiv pečat. Riječ je o prvom ravnatelju NS Ivanić-Grad Juraju Beniću koji je na čelu ove ustanove bio od 1959.-1971., prof. Marijanu Kroupi (1972.-1976.), Berislavu Kezele (1976.-1982.) i prof. Palmi Klun-Posavec koja od 1983. godine vodi Pučko otvoreno učilište.
Unatoč nesklonim društvenim uvjetima za kulturu i umjetnost tijekom ovih pedeset godina, neovisno o ideološkom sustavu bivšeg i sadašnjeg političkoga poretka, uspjeli smo opstati, mijenjajući organizacijske oblike i proširujući ih novima. Nadamo se da će novo stoljeće u svijetu i Hrvatskoj biti barem nešto sklonije kulturi i da je neće stavljati na marginu ili u "proračunski trošak". Nadamo se da više nećemo biti izloženi na milost i nemilost centralizaciji i kulturnome birokratizmu. Očekujemo mlađu i zahtjevniju publiku, mnogo više medijskoga praćenja nego što je to bilo dosad, a iskreno se nadamo da će Pučko otvoreno učilište i u idućih pedeset godina biti vjerno svojim izvorima, bez kojih nema nikakvog kulturnoga razvitka. Ukoliko je točno da je tradicija i pamćenje način obrane od svakog oblika tiranije i gluposti onda je naših pedeset godina za to dovoljan dokaz. Stoga, i ovaj skromni kulturni pregled tiskan u povodu pedeset godina jest mali prilog obrane od napasti zaborava, istovremeno dokaz da su sve naše djelatnosti bile umjerene zadovoljavanju kulturnih potreba lokalne zajednice, ali s jasnom nakanom poštovanja kvalitete i borbe protiv provincijalizma, primitivizma i kiča.
POU Ivanić Grad, a time i naš GRAD u cjelini postao je sinonim za kulturnu otvorenost i toleranciju. O tome svjedoče činjenice koje podastiremo u ovoj publikaciji.
Palma Klun-Posavec
